O nama

zvezdarnica

Da bi ispričali priču o astronomiji u Međimurju moramo krenuti od samog početka. Iako se prvi spomeni astronomije i astronoma u našim krajevima pojavljuju još u srednjem vijeku, zapisi se nalaze na marginama prašnjavih arhiva pa su slabo istraženi. Prvi pisani trag govori o stanovitom Mađaru rodom iz Međimurja koji je kao astronom i znanstvenik služio po dvorovima europskih kraljeva u 17. stoljeću. Međutim, tako daleka povijest slabo je istražena te je ponajviše zabilježena u mađarskim arhivima, pa možemo istaknuti ono što provjereno znamo, a to je da je jedan od začetnika astronomije u Međimurju bio Josip Štolcer-Slavenski, (Čakovec, 11. svibnja 1896. – Beograd, 30. studenoga 1955.) poznati hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog. Štolcer - Slavenski je u svom radu njegovao zamisao o znanosti koja bi trebala povezati astronomiju i glazbu, a spoj glazbe i astronomije nazvao je astroakustika. Novu znanost opisao je sljedećim riječima - "Ja vam nepoznate planete ne mogu pokazati na okularu teleskopa, ali mogu učiniti da ih čujete“.

Povijest organiziranog promatranja neba u Čakovcu krenula je pak dvanaest godina nakon smrti Štolcer-Slavenskog kad bilježimo prvo okupljanje astronoma i to 17. listopada 1967. godine. Tog dana osnovana je Astronomska sekcija Hrvatskog prirodoslovnog društva Čakovec, prvi predsjednik bio je Vatroslav Merlić a sekcija je djelovala u sklopu Hrvatskog prirodoslovnog društva u Zagrebu.

Članovi Sekcije su stjecali osnovna znanja na zvjezdarnici u Zagrebu, nakon čega su dobivali status "astronomskog operatera" a osim promatranjem neba, bavili su se organiziranjem projekcija filmova i izložbi. Čakovečka sekcija je s vremenom rasla pa 25. prosinca 1968. mijenja ime u Astronomska sekcija HPD i narodne tehnike "Josip Slavenski" Čakovec te počinje raditi kao samostalna organizacija. U to vrijeme članovi nisu imali ni zvjezdarnicu ni teleskop, pa je na inicijativu Čede Tihomirovića, tadašnjeg predsjednika sekcije i Ignaca Bela, predsjednika Općine Čakovec, započela izgradnja zvjezdarnice u prigradskom naselju Savska Ves. Nacrte zvjezdarnice besplatno su ustupili čehoslovački astronomi zvjezdarnica u Brnu i Ondrejovu s kojima je AS bila u kontaktu preko HPD Zagreb, a nacrte je doradio Pavao Smoljan iz Čakovca. Zahvaljujući tome, kao i brojnim angažmanima čakovečkih poduzetnika, zvjezdarnica biva izgrađena. U travnju 1976. biva montiran i prvi (i do sada jedini) teleskop TASCO 108/1600 a nešto kasnije te godine kreće se i u nabavu opreme pa se kupuju prvi fotoaparati. Društvo ubrzo opet mijenja ime pa postaje Astronomska sekcija Savska Ves, pa se kreće s predavanja po školama. Predavanja vodi Zdravko Janči, a predsjednikom društva biva Marijan Pal. Članovi društva postižu i značajne uspjehe na nacionalnim natjecanjima, a sudjeluju i u astronomskim kampovima.

21. veljače 1984. kreće novo doba za međimurske astronome, sve aktivnosti okupljaju se pod zajednički nazivnik i osniva se Astronomsko društvo Čakovec. U sklopu njega djeluju sekcije u više osnovnih i srednjih škola, pa 1989. društvo ima ukupno 82 člana u pet sekcija. Izrađuju se i teleskopi pod vodstvom profesora Josipa Bajuka, stakla se nabavljaju iz Slovenije, a dijelove teleskopa izrađuju čakovečki majstori. Nažalost, dolaskom ratnih godina, zvjezdarnica kratko vrijeme biva korištenje za vojne potrebe, pa dolazi do nestanka pojedinih dijelova teleskopa, a i samo društvo ima sve manje financija te članova pa dolazi do njegovog gašenja. Zvjezdarnica biva zapuštena, i tako ostaje sve do 2010. godine.

2010. se osniva Astronomsko društvo Vega, koje djeluje i danas, a okuplja oko dvadesetak aktivnih članova. Grad Čakovec društvu je po osnivanju ustupio na korištenje zvjezdarnicu, a u njoj članovi društva danas redovito vrše opažanja. Uz rad u zvjezdarnici, astronomi Vege redovito održavaju i predavanja za zainteresiranu javnost, škole i vrtiće, te sudjeluju u edukativnim projektima. Cilj društva je razvoj tehničke kulture i astronomskih aktivnosti, te razvoj i primjena  znanstvenih dostignuća, podizanje svijesti građana o svjetlosnom onečišćenju te edukacija o njegovom štetnom djelovanju na okoliš i čovjeka, održavanje natjecanja i sličnih priredbi te sudjelovanje na manifestacijama u organizaciji drugih udruga, saveza i zajednica. Društvo za javna promatranja koristi dva teleskopa, gore spomenuti motorizirani refraktor Tasco 108/1600 mm namijenjen osmatranju Mjeseca i bližih planeta, te solarni teleskop Lunt LS60THa pogodan za promatranje Sunca.

Astronomija u Međimurju